Montažni objekti

U današnje vrijeme, čovjek koji je svoje početke življenja započeo u građevinama načinjenih od prirodnih materijala a prvenstveno od drva, vraća se svojim korijenima. Sve većim razvitkom ljudskog društva razvija se ekološka osviještenost pa i tako potražnja za prirodnim i obnovljivim materijalima koji u isto vrijeme moraju nuditi ista svojstva kao i umjetni materijali ali i biti prihvatljivi cijenom. Osim toga, postavlja se sve viša i viša granica energetske učinkovitosti koja je vrlo lako ostvariva ovakvim tipom gradnje. Cijena grijanja ovakve stambene jedinice, ovisno o debljini i vrsti izolacije, je daleko niža od kuće istih dimenzija zidova građenih klasičnim načinom od opeke ili betona. Konstrukcija je lagana pa je tako i vrlo otporna na potrese koji su u našem području prilično česta pojava. Prilikom izgradnje ovakve kuće ljudi često postavljaju pitanje vjetra. Svi su vidjeli kako izgledaju posljedice razornih uragana u Americi gdje je gotovo svaka kuća rađena ovim tipom izgradnje. Istina jest da je takva kuća manje otporna na vjetar nego zidana ali koliko, i to je pitanje. Bitna stvar je da u podneblju u kojem živimo nema takvih vjetrova i mogućnost njihove pojave gotovo pa i ne postoji. Drugo pitanje je požar. Vrlo česta zabluda je da betonska kuća ne može izgorjeti. Već pri temperaturi od tek nekoliko stotina stupnjeva Celzija armatura koja nosi betonske grede i ploče drastično gubi na čvrstoći i doslovce se ruši dok drvene grede od kojih je načinjena ovakva kuća, prilikom gorenja stvaraju karbonozirani zaštitni sloj koji je izvrstan toplinski izolator i ne dopušta daljnje izgaranje. Takva greda neće izgubiti svoja mehanička svojstva. Osim toga, svi zidovi se presvlače vatrootpornim knaufom koji u slučaju požara štiti konstrukciju od plamena. Treća stvar jest dugovječnost. Ovakva kuća ako se pravilno održava, može doživjeti i do sto godina. Ali pitanje je kome treba kuća stotinu godina. Živimo u društvu u kojem je tradicija ostaviti kuću građenu od betona upitnom tehnologijom i upitnom kvalitetom materijala, budućim naraštajima, ne vodeći brigu o uvjetima življenja koji su vladali u vrijeme nastajanja te kuće i uvjetima koji vladaju danas. Razvoj tehnologije i društva je nevjerojatno brz i gotovo je nemoguće zamisliti kuću koja je bila prikladna stilu života prije 50 godina da bude moderna i danas. Od vrste i kvalitete instalacija preko stila do toplinske izolacije. S tim u vidu trebalo bi prepustiti svakoj generaciji da gradi vlastiti dom u vlastitom stilu koji odgovara trenutnom stanju i načinu življenja. A kad kući prođe vijek trajanja, materijal od kojeg je načinjena treba reciklirati. Upravo ovakav tip gradnje je idealan za ostvarenje ovih ciljeva na jednostavan, brz,kvalitetan i jeftin način.

Način gradnje poput ovog koristi se ponajprije u Americi gdje je ovo najčešći način gradnje obiteljskih kuća. Kao građa koristi se drvo četinjača, jele smreke ili bora. Pločasti materijal koji naliježe na osnovnu konstrukciju je OSB ploča debljine 12 mm. Na njega se ljepilom spaja stiropor na kojeg se postavlja klasična termo fasada. S unutarnje strane vanjskih zidova postavljaju se „luft“ letve koje služe za distancu u koju se postavlja razvod kućnih instalacija. Na tu konstrukciju se postavljaju završne gips ploče.

Sirova građa koja je dopremljena iz pilane, najprije se doprema u sušaru na termalno tretiranje protiv bolesti, gljivica i štetnika. Sama termalna obrada traje dva dana gdje se drvo postepeno zagrijava na potrebnu temperaturu. Osim što obrada služi za uklanjanje štetnika, služi i za smanjenje postotka vlažnosti u drvu pa se tako vlaga spušta na 15 %. Nakon termalne obrade slijedi daljnja mehanička obada, krojenje elemenata prema radioničkom nacrtu, zaštita zaštitnim sredstvom i sklapanje na gradilištu. Moguća je doprema građe iz drugih zemalja poput SAD-a, Kanade, Njemačke ili Austrije.

Presjek drvene konstrukcije zida